Steničnjak

//Steničnjak

Steničnjak

Iz povijesti

Srednjovjekovni grad Steničnjak prvi put spominje se 1299. kao posjed Babonića. Vlastelinsko imanje Steničnjak bilo je veće od bilo kojega drugog u Hrvatskoj. To je imanje obuhvaćalo prostor s obje strane rijeke Kupe, između Karlovca, Kupčine, Petrove gore, rijeke Gline, Korane i Mrežnice gdje je u karlovačkoj Gazi graničilo s Dubovcem i Ozljem. U podnožju Steničnjaka razvilo se naselje, bila je tu crkva sv. Marije i franjevački samostan.

Knez Stjepan II. Krčki, budući Frankopan, postao mu je vlasnikom 1380. Kako knez Stjepan II. Krčki Frankopan sa svojom ženom Katarinom Carrara nije imao muškog potomka, već je imao Elizabetu, kćer jedinicu, od kralja je dobio dozvolu da kći može biti nasljednica Steničnjaka, s obzirom na to što se udala za grofa Fridrika II. Celjskoga 1388.

Stjepan je umro 1390., a Steničnjak je preuzela njegova udovica Katarina. Kad je Katarina umrla, imanje Steničnjak preuzeo je Fridrik II. Celjski. Naime, imanje Steničnjak dobio je kao miraz ženidbom s Elizabetom, a i kralj Sigismund mu je potvrdio 1415. taj posjed.

Kad je Ulrik II. Celjski, sin Elizabete Frankopan i Fridrika II. Celjskog, bio ubijen u Beogradu 1456., knez Martin IV. Frankopan tražio je nazad imanja koja su nekad pripadala Frankopanima. Tako je tražio i Steničnjak. Vrativši Steničnjak, Martin Frankopan je najviše boravio u njemu. Kad je Martin IV. umro, Steničnjak je pripao kralju Matiji Korvinu, a nakon njegove smrti, njegovu sinu Ivanišu Korvinu.

Frankopani su posjedovali Steničnjak do 1557. s prekidima i uz silne borbe. Ostali vlasnici Steničnjaka bili su Celjski, Nadasdy, Auersperg.

U Steničnjaku su se održavali hrvatski sabori, a posebno je bio važan sabor 1558., zadnji koji se održao preko Kupe, kada se ondje odlučilo kako će Steničnjak postati glavno uporište u obrani protiv Turaka. Međutim, s tim prijedlogom nije se složio njegov tadašnji vlasnik Nadasdy te je 1579. bila izgrađena utvrda Karlovac. Steničnjak je u turskim osvajanjima u 16. st. bio razoren, a u 17. st. bio je napušten.

Izvori

  • Hrvatska: Turistički vodič, glavni urednik Josip Bilić, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1998., str. 389.
  • Hrvatski biografski leksikon, 4. sv., glavni urednik Trpimir Macan, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1998.
  • Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 2008., 10. sv.
  • Radoslav Lopašić, Oko Kupe i Korane, Matica hrvatska, Zagreb, 1895.
  • Modruški zbornik, Vol.4-5 No.4-5 Siječanj 2011.

Kako stići do ruševina utvrde Steničnjak (Roknićeva gradina)

Stari grad Steničnjak poznatiji je pod nazivom Sjeničak i Roknićeva gradina. Nalazi se jugoistočno od Karlovca u Donjem Sjeničaku u selu Roknići.

Iz Karlovca krenemo prema Skakavcu, prođemo kroz Banske Moravce i nastavimo dalje. Kad dođemo do mosta rječice Mala Utinja, skrenemo s glavne ceste desno preko mosta prema Donjem Sjeničaku i nastavimo ravno.

Ubrzo prijeđemo most i preko potoka Tržac i vozimo se dalje ravno oko 4 km. S lijeve strane naići ćemo na strm uspon mekim seoskim putem do sela Roknići. U selu ostavimo auto, pješice se uputimo lijevo prema posljednjoj kući te skrenemo desno preko livade prema brdu.

Na drugome brdu, brdu iza brda koje prvo ugledamo, nalaze se ruševine staroga grada Steničnjaka. Među tim brdima je usjek.

Spiralno obiđemo drugo brdo, podno gradine, i straga uđemo u šumarak pri vrhu. Tu ćemo naći oskudne ostatke ruševine starog grada Steničnjaka, zbog gustoga grmlja teško pristupačnoga.

Koorinate za ruševine utvrde Steničnjak (Roknićeva gradina): 45.428672, 15.760611

Galerija fotografija

Interaktivna karta

Topografska karta

Steničnjak - topografska kartaizvor arkod.hr

Ostavite komentar