Bakar

Iz prošlosti Bakra

Bakar se sastoji od staroga dijela Grad i novoga dijela Primorje. Srednjovjekovni frankopansko-zrinski kaštel izgrađen je 1530. radi obrane od Turaka i nalazi se na vrhu brijega unutar gradskih zidina, koje su srušene u 18. i 19. stoljeću.

U srednjem je vijeku Bakar, kao dio župe Vinodol, bio od 1225. do 1550. u vlasništvu knezova Krčkih Frankopana te se prvi put spominje u Vinodolskom zakoniku 1288. Upravitelji frankopanskih gradova Hreljin, Drivenik, Bribir i Grobnik u Bakru su imali sjedište. U 15. st. Bakrom su vladali i grofovi Celjski, a Zrinski su vladali Bakrom od 1550. sve do 1670.

Zahvaljujući izvozu robe od željeza početkom 17. st. razvilo se brodarstvo, a gospodarskom razvoju Bakra pomogla je gradnja ceste Karoline od 1725. do 1736., kojom se Bakar povezao s Karlovcem i Rijekom.

Bakar je u vrijeme kneza Bernardina Frankopana (1453.-1529.) postao snažnim trgovačkim središtem sa skladištima za prijevoz robe morem, a Zrinskima je bio glavna izvozna luka.

Nakon pogibije Zrinskih i Frankopana 1671. Bakrom je zavladala austrijska Dvorska komora, od 1749. Bakar je bio u sastavu Austrijskoga primorja sve do 1882. kada je pripojen Hrvatskoj.

Neki smatraju da je Bakar dobio ime po bakru koji se iskopavao u Rudama nedaleko od Samobora i koji se izvozio preko njegove luke u Veneciju.

Izvori

Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1999., 1. sv.
http://www.enciklopedija.hr/
Hrvatska: Turistički vodič, glavni urednik Josip Bilić, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1998., str. 47.
Hrvatski biografski leksikon, 4. sv., glavni urednik Trpimir Macan, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1998.

Kako stići do Bakra

Bakar se smjestio u Bakarskom zaljevu 15 km jugoistočno od Rijeke. Približavajući se Bakru kružnom cestom, što se blago spušta padinama okolnog terena prateći Bakarski zaljev, pruža se sa svih strana pogled na stožasti brežuljak sa starom gradskom jezgrom na čijem su vrhu crkva sv. Andrije apostola i stari frankopansko-zrinski kaštel Bakar. Dolaskom do obale, brzo se nađe široka ulica sa stubama što vodi gore do župne crkve i frankopansko-zrinskog kaštela u Frankopanskoj ulici.

Koordinate: 45.307510, 14.532702

Galerija fotografija

: Pogled na najstariji dio Bakra.

: Kaštel Bakar lijevo od crkve sv. Andrije. Snimak iz 2015.

: Ulica koja vodi od gradske obale do kaštela.

: Kratka povijest kaštela Bakar.

: Kaštel Bakar sa strane prema moru snimljen 2010.

: Kaštel sa sjeverne strane.

: Nakon obnove 2006. u kaštelu Bakar smješten je muzej.

: Šetalište uz morsku obalu u Bakru.

: Pogled iz Bakra na Bakarski zaljev.

: Obnava oronule fasade frankopanskog kaštela u Bakru.

: Frankopanski kaštel u Bakru. Snimljeno u travnju 2018.

: Frankopanski kaštel u Bakru. Snimljeno u travnju 2018.

: Glagoljički tekst uklesan na nadvratniku frankopanskog kaštela.

: Uz zgradu kaštela u Bakru stoji zgrada stare pučke škole.

: Dojmljiva poruka na zidu stare pučke škole.

: Frankopanski kaštel sa sjeverne strane. Snimljen u travnju 2018.

: Ugodno ćaskanje na bakarskoj obali.

: Učenici OŠ Granešina iz Zagreba posjetili su Bakar u lipnju 2018.

: PMF iz Zagreba u Bakru ima Geofizički zavod.

: Od crvene točke na zidu Mareografske postaje u Bakru označene nulom mjeri se nadmorska visina.

: Marin Roberti, profesor povijesti iz Pomorske škole u Bakru, sjajan je vodič kroz bakarsku povijest (desno). Pomaže mu bakarski kapetan u objašnjavanju principa rada mareografa (lijevo).