Iz povijesti Bihaća
Bihać je grad u sjeverozapadnoj Bosni.
Tvrđava Bihać bila je izgrađena 1205. Od nje se do danas očuvala jedino Kapetanova kula.
Proglasom kralja Bele IV. Bihać je bio slobodni kraljevski grad do 15. st.
Kralj Sigismund Luksemburški počeo u 15. st. dodjeljivati Bihać hrvatskim plemićima. Nikola IV. Frankopan dobio je Bihać 1426.
Prvi put spomenut kao kraljevski posjed 1380., Sokolac je bio srednjovjekovni grad izgrađen na strmoj stijeni jugoistočno od Bihaća uz rijeku Unu.
Sokolac je od 1431. do polovice 16. st. bio u posjedu plemićkih obitelji Frankopan, Korvin i drugih, a od 1528. do 1592. bio je dijelom habsburške Bihaćke kapetanije.
Ivaniš Korvin, sin kralja Matije Korvina, dobio je utvrdu Bihać kao miraz 1496. nakon ženidbe Beatricom Frankopan. Beatrice i Ivaniš su u Bihaću, gdje im se 1497. rodila kći Elizabeta i sin Kristofor 1499., živjeli svega nekoliko godina. Odatle su se preselili u Krapinu zbog opasnosti od turskih napada.
Izvori
- Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 2000., 2. sv.
- Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 2008., 10. sv.
- http://hrcak.srce.hr/
- http://www.enciklopedija.hr/
Kako stići do Bihaća
Bihać se nalazi u Unsko-Sanskom kantonu u BiH. U BiH sam ušla preko graničnog prijelaza Ličko Petrovo Selo s hrvatske strane i Izačić s bosanske strane. Stigavši u Bihać, prolaznik me uputio ka policijskoj postaji u blizini središta grada gdje su mi susretljivi policajci objasnili kojim putem ići do starog grada Sokolca. Krećemo se ulicom Alije Đerzeleza, skrenemo na Ulicu 501 slavne brigade, Hasan-bega Bišćevića, nastavimo ulicom Privilica, uz džamiju Sokolac. Nije ga bilo teško pronaći jer se opaža iz daleka zbog smještaja na visokoj stijeni. Od Bihaća prema jugoistoku cesta vodi ravno ka njemu, proći ćemo pored džamije Sokolac s lijeve strane i pored muslimanskog groblja točno ispod utvrde. Spustimo se još nekoliko desetaka metara glavnom cestom i otvara se makadamski put. Pješice treba do utvrde oko pola sata. Utvrda je na visokoj stijeni i tu visinsku razliku treba svladati što je prilično naporno, posebno ljeti jer nema hlada. I autom je moguć pristup, ali zbog mjestimičnih oštećenja puta, što ih je učinila voda, preporučljivo je ostaviti auto u podnožju.
S utvrde pruža se izvanredan vidik na Bihać, rijeku Unu, na sve strane.
Koordinate utvrde Sokolac: 44.785611, 15.895370
Galerija fotografija
-
- Kapetanova kula u središtu Bihaća. Snimljeno u rujnu 2009.
-
- Rijeka Una teče u blizini središta Bihaća i Kapetanove kule.
-
- Na izlazu iz Bihaća u daljini se vidi džamija Sokolac, a na brijegu desno od nje, utvrda Sokolac.
-
- Utvrda Sokolac izgrađena je na strmoj stijeni ispod koje je tik uz glavnu cestu smješteno muslimansko groblje.
-
- Desetak metara od muslimanskog groblja od glavne ceste odvaja se makadamska cesta prema utvrdi Sokolac.
-
- Utvrda Sokolac obnavlja se novcem Europske Unije. Do utvrde moguć je prilaz autom. Snimljeno 2015.
-
- Pogled na Bihać i dolinu Une.
-
- Prostor unutar zidina utvrde.
-
- Zidovi utvrde, po riječima radnika, mjestimice su debeli više od dva metra.
-
- Hlad veličanstvene kule ljeti pruža blaženi odmor.
-
- Pogled na drugu stranu litice.
Ostavite komentar