Iz povijesti Kosinjskog Bakovca
Kosinj, koji se prvi put spominje 1461., u prošlosti je pripadao knezovima Krčkim Frankopanima.
U Kosinjskom Bakovcu nalazi se crkva sv. Vida. Iznad njezinih ulaznih vrata stoji, na kamenoj ploči uklesan, naknadno umetnut i naopako okrenut, grb Anža Frankopana te glagoljički tekst:
“1517. miseca ijuna dan 19, va vrime vzveličenoga i zmožnoga gospodina kneza Anža (Frankopana) krčkoga, senjskoga, modruškoga i pročaja i va vrime plemenitoga i počtovanoga čovika Ivana Martinuševića, ki biše otomu slugom.”
Izgleda da je ploča premještena iz obližnjeg frankopanskog grada Ribnika u Kosinjskoj dolini, gdje je najvjerojatnije bila smještena glagoljska tiskara, u uvjetima gospodarskog prosperiteta, prije Krbavske bitke 1493. U ono je doba u Kosinju postojalo sedam crkava i djelovao je pavlinski samostan, a Anž Frankopan je financirao rad kosinjske tiskare.
Pretpostavlja se, ali se sa sigurnošću ne može tvrditi, kako je u Kosinju tiskana prva hrvatska glagoljska knjiga, jer u njezinu kolofonu nema bilješke o mjestu tiskanja.
Ipak, sigurno je da je „Misal po zakonu rimskoga dvora“ prva hrvatska tiskana knjiga. Tiskana je 22. veljače 1483., dvadeset i osam godina nakon, prve knjige u svijetu tiskane pomičnim slovima 1455., Gutenbergove Biblije.
Procjenjuje se da je hrvatski prvotisak „Misal po zakonu rimskoga dvora„ tiskan u dvjestotinjak primjeraka. Primjerak Misala iz 1483. čuva se u Samostanu franjevaca trećoredaca glagoljaša na Ksaveru u Zagrebu.
Druga hrvatska tiskana knjiga, tiskana u Kosinju 1491., jest Brevijar po zakonu rimskoga dvora, poznatiji kao Kosinjski brevijar, čiji se jedini primjerak čuva u Nacionalnoj knjižnici sv. Marka u Veneciji.
Kosinj je za turskih provala 1522. i 1525. bio razoren i opustošen te se hrvatsko stanovništvo postupno raselilo iz toga područja.
Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. može se pregledati u digitaliziranom obliku na linku: http://dk.nsk.hr
Izvori
- http://www.croatianhistory.net
- http://www.glas-koncila.hr
- http://www.nasa-lika.com
- http://www.enciklopedija.hr
- http://www.culturenet.hr
- http://demo.ctk-rijeka.hr
Kako stići do Kosinjskog Bakovca
U Kosinjski Bakovac možemo se uputiti iz smjera Otočca.
Uz glavnu cestu od Otočca prema Gospiću stoji putokaz za skretanje ka Kosinju.
Nekoliko kilometara nakon Ličkoga Lešća uz autobusnu stanicu bit će ploča s glagoljičkim natpisom Kosinj. Tu je putokaz da upravo tamo treba skrenuti desno za Kosinj, na usku asfaltiranu cestu koja se naglo spušta s glavne prometnice. Postoji i drugo skretanje za Kosinj, ali je ono bliže Gospiću.
Kosinjski Bakovac nalazi se u Kosinjskoj dolini, udaljen je od glavne prometnice za Gospić oko 18 km. Cesta je do njega asfaltirana, ali uska. Proći ćemo kroz mjesto Studenci, Krš, prijeći ćemo Kosinjski most preko rijeke Like, proći kroz Gornji Kosinj i nastaviti ravno do Kosinjskog Bakovca. Tamo ćemo, kod posljednjih kuća u naselju, s lijeve strane uz cestu naići na kapelicu sv. Vida.
S obzirom na to da je crkvica bila zaključana, obratili smo se za pomoć gospođi Mariji Pleši, koja drži lokalni kafić, te nam je otključavši crkvicu omogućila pogledati je iznutra, na čemu joj zahvaljujemo.
Koordinate: 44.711124, 15.210596
Galerija fotografija
- Prolazeći cestom prema Kosinju, ugledali smo rijeku Liku i Kosinjsku dolinu.
- Kosinjski most, jedinstvena izgleda u svijetu, izgrađen je 1936. po projektu inženjera Milivoja Frkovića. Most ima okrugle otvore koji pospješuju bolji protok vode za visoka vodostaja.
- Na putu do Kosinjskog Bakovca prolazimo pored Crkve sv. Antuna Padovanskog u Gornjem Kosinju.
- Spomen-ploča na hrvatski Prvotisak iz 1483. postavljena je na zidu crkve sv. Antuna Padovanskog.
- U podnožju crkve sv. Antuna Padovanskog stoji stara tradicionalna kuća.
- S uzvisine crkve sv. Antuna Padovanskog u Gornjem Kosinju vidi se kapelica na raskrižju i cesta u smjeru Kosinjskog Bakovca kroz Kosinjsku dolinu.
- Cestom smo uz lijevu obalu rijeke Bakovac stigli u Kosinjski Bakovac. S lijeve strane naišli smo na putokaz prema srednjovjekovnom gradu Ribniku, čiji još ostatci, navodno, postoje.
- Ubrzo smo, već pri kraju Kosinjskog Bakovca, stigli do kapelice sv. Vida, u koju se ulazi iz natkrivenoga trijema.
- Tekst upućuje na znamenitost ove kapele: stari frankopanski grb, koji je izgleda, prenesen iz ruševina crkve u nedalekom Ribniku.
- Još jedna obavijest o glagoljičkom natpisu i starom frankopanskom grbu smještenima iznad ulaza kapele sv. Vida.
- Ljupka kapelica sv. Vida u Kosinjskom Bakovcu. Snimljeno u ožujku 2016.
- Kamene ploče sa starim frankopanskim grbom i uklesanim glagoljičkim tekstom, naknadno ugrađene iznad ulaza u kapelu.
- Stari grb knezova Krčkih Frankopana sa šesterokrakom zvijezdom, okrenut naopačke, i glagoljički tekst u kojemu je spomenut gospodar ovoga područja Anž Frankopan te 1517. godina.
- Unutrašnjost kapele sv. Vida u Kosinjskom Bakovcu. Snimljeno u ožujku 2016.
- Susretljiva mještanka gospođa Marija Pleša (desno) otpratila nas je do kapele sv. Vida u Kosinjskom Bakovcu.
- Asfaltiranim putem, koji se odvaja od glavne ceste u Kosinjskom Bakovcu, ići ćemo usmjereni putokazom preko potoka Bakovca sve do kuća.
- Isti asfaltiran put se kod kuća dijeli u dva kraka. Skrenut ćemo desno i ići između kuća do kraja pa opet skrenuti desno.
- Dolazimo do nevelike livade gdje nas putokaz usmjerava preko livade na neuglednu stazu u niskom raslinju. Stazom ćemo proći nekih pedesetak do sto metara.
- S lijeve strane na povišenoj čistini stoji uočljiva drvena ploča. Na drugoj strani čistine kameni je zid, vjerojatno iz novijeg vremena. Tu je nekada stajao frankopanski grad Ribnik u kojemu je djelovala glagoljska tiskara.
- Na drvenoj ploči piše o povijesti i Kosinjskoj tiskari u starom gradu Ribniku, koji je tu nekada stajao.
- U blizini je je još jedna oznaka mjesta Kosinjske tiskare.
- Dojmljiva je spoznaja o prvoj hrvatskoj glagoljskoj tiskanoj knjizi na tome mjestu davne 1483., samo 28 godina nakon Gutenbergove Biblije u Mainzu udaljenom 800 km.
- Gospođa Marija i njezin suprug Slavko Pleša ljubazni su i susretljivi domaćini.
- Udobno je prespavati u Kosinjskom Bakovcu i polako i spokojno obići i istražiti ljepote toga ličkog kraja.
Interaktivna karta
Topografska karta
izvor arkod.hr
Ostavite komentar