Iz povijesti Malog Kalnika
Utvrda Mali Kalnik prvi put spominje se 1334. Na prijelazu iz 14. u 15. st. vlasnik Malog Kalnika bio je kralj Sigismund Luksemburški.
Herceg Vladislav Kosača dobio je obje utvrde Kalnik 1481. Poslije mu je kralj Matija Korvin oduzeo Veliki Kalnik, a ostavio mu je Mali Kalnik. Kosače su njime upravljali do 1534. kada opet prelazi u kraljeve ruke.
Postoje podatci da je Mali Kalnik posjedovala Beatrice Frankopan nakon smrti njezina muža Ivaniša Korvina, sina kralja Matije Korvina.
Zanimljivost
Uz Mali Kalnik vezana je legenda o Barbari Celjskoj, „Crnoj kraljici“, drugoj ženi kralja Sigismunda Luksemburškog.
Prva žena kralja Sigismunda bila je kraljica Marija, kći Elizabete Kotromanić i kralja Ludovika I., koja je nakon očeve smrti postala hrvatsko-ugarskom kraljicom kao desetogodišnja djevojčica. Umrla je mlada nakon pada s konja u visokom stupnju trudnoće.
Sigismund Luksemburški oženio se drugi put Barbarom Celjskom nakon što mu je Barbarin otac spasio život u bitci kod Nikopolja 1396. Kako je Sigismund često ratovao diljem Europe u želji da se domogne krune Svetog Rimskog Carstva, Barbara ga je usamljena čekala često boraveći u Velikom i Malom Kalniku. Utjehu je našla s ljubavnikom zapovjednikom utvrda Velikog i Malog Kalnika Sigismundom Neuhäuselom. Doznavši za njezin preljub, njezin muž kaznio ju je zatočivši je u zamak Melnik u Češkoj gdje je i umrla. Legenda kaže da je bila zla, pohlepna i okrutna žena odjevena u crno. Utvrda Mali Kalnik po njoj je nazvana „Pusta Barbara“.
Kasnije je u 17. st. plemić Orehovečki kupio Mali Kalnik i Gornju Rijeku, koja se nalazi u blizini.
Posljednja vlasnica dvorca Gornje Rijeke bila je grofica Sidonija Erdödy udana Rubido. Ona je, kao vatrena pobornica hrvatskog narodnog preporoda i prva hrvatska operna pjevačica, otpjevala ulogu Ljubice u prvoj hrvatskoj operi „Ljubav i zloba“ Vatroslava Lisinskog, prva je na koncertu u Zagrebu otpjevala Gajevu budnicu „Još Horvatska nij’ propala“ uglazbljenu od Ferde Livadića.
Sidonija Erdödy Rubido jedina je žena prikazana među ilircima na svečanom zastoru Ilirski preporod Vlahe Bukovca u zagrebačkom HNK-u.
Koordinate Malog Kalnika: 46.122422, 16.411005
Izvori
Kako stići do Malog Kalnika
Dolazimo li starom varaždinskom cestom, skrenemo na cestu za Križevce preko Gornje Rijeke, do koje ima 12 km. Kad prođemo Gornju Rijeku nastavimo put još nekoliko kilometara do Hižanovca gdje kod raspela na lijevoj strani ceste skrenemo lijevo uličicom koja će vrlo brzo kad ostavimo zadnju kuću iza sebe od asfaltirane postati razrovani poljski put te njome treba voziti jako oprezno. Stići ćemo nakon, po prilici jednoga kilometra, na čistinu odakle se vrlo lijepo vidi i Mali Kalnik i puteljak koji se uspinje ravno do njega. Treba nam dvadesetak minuta da se strmom stazom popnemo do znaka o zaštićenom prirodnom području. Kod znaka ćemo desno skrenuti u šumu i nastaviti puteljkom kroz gustiš. Stari grad u narodu nazvan Pusta Barbara nalazi se na visini 459 m nm. Osvrnemo li se unazad na kraju padine podno samih zidina Malog Kalnika na kojemu su vidljivi znakovi obnove, bit ćemo zadivljeni ljepotom krajolika u podnožju Kalnika koji se pruža u nedogled.
Kome je lakše, može slijediti upute Planinarskog društva Kalnik kako doći do Malog Kalnika klikom na sljedeći link .
Galerija fotografija
- Mali Kalnik je lijevo, Veliki Kalnik je u sredini. Snimljeno iz Gornje Rijeke.
- U selu Hižanovec kod križa skreće se lijevo prema utvrdi Mali Kalnik.
- Strm i raskopan poljski put ka Malom Kalniku sportaši koriste za prijevoz paraglajdera terenskim vozilima. Preporučljivo je prema utvrdi uzbrdo poći pješice.
- Na mjestu dodira livade i šume započinje šumski puteljak u gustom grmlju, vjerojatno, prema utvrdi Mali Kalnik. Na tome području iznad 410 m nm rastu mnoge zaštićene i rijetke biljke.
- Zbog iznimne ljepote kalničkog prigorja isplati se popeti, makar samo nadomak utvrdi.
- Zidovi utvrde odozdo su uočljivi tek kad joj se približimo, a upitno je kako do njih doći jer nema markacije. Snimljeno u kolovozu 2015.
- Veliki Kalnik u obnovi. Snimljeno u studenome 2010.
- U dvorcu Erdödy Rubido grofica Sidonija prvi put je otpjevala budnicu Još Horvatska nij’ propala. Snimljeno u kolovozu 2015.
- Nakon Drugoga svjetskog rata u dvorcu je djelovala osnovna škola sve do 1964., a danas je u rukama privatnog vlasnika.
Interaktivna karta
Topografska karta
izvor arkod.hr
Ostavite komentar