Kostajnica, Hrvatska

Iz povijesti Hrvatske Kostajnice

Kostajnica se prvi put spominje 1258. u ispravi hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. Mnogo puta je promijenila vlasnike. Među onima koji su posjedovali Kostajnicu bili su Frankopani i Zrinski. Sredinom 15. st. Kostajnica je bila u posjedu Jelene Lipovačke koja je 1442. sve svoje posjede darovala svome mužu Martinu Frankopanu i njegovim nasljednicima. Nikola Frankopan je 1471. prodao Kostajnicu. Kostajnica je bila vrijedan posjed koji je na unskom otoku imao kaštel, a uz obalu naselje s trgom. Kostajničko vlastelinstvo imalo je 27 sela i dobre prihode. Početkom 16. st. Kostajnica je bila u vlasništvu Vranskog priorata, a prior Ivan Tahi prodao ju je Nikoli III. Zrinskom. Nakon njegove smrti posjedi su pripali braći Ivanu I. i Nikoli IV. Zrinskom Sigetskom. Kostajnicu su braća dobila u trajno vlasništvo 1541. darovnicom kralja Ferdinanda I. Habsburškog kao nagradu za zasluge u obrani zemlje od Turaka. Nikola IV. Zrinski tražio je od kralja pomoć u obrani od Turaka. Kad je Nikola IV. Zrinski bio odsutan braneći svoje posjede u Međimurju i Ugarskoj, Malkoč-beg je s vojskom zauzeo Kostajnicu jer ju je kapetan obrane Lusthaler Pankracije prodao 23. srpnja 1556. za novac i tako je izdao Turcima.

Izvori

Hrvatska: Turistički vodič, glavni urednik Josip Bilić, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1998., str. 380.
Hrvatski biografski leksikon, 4. sv., glavni urednik Trpimir Macan, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1998.
Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 2002., 4. sv.
http://www.hrvatska-kostajnica.hr/

Kako stići do Hrvatske Kostajnice

Dolazimo li iz smjera Siska ili Petrinje, proći ćemo kroz cijelu Hrvatsku Kostajnicu do mosta na Uni između RH i BiH. Tvrđava Zrinski nalazi se na riječnom otoku. Ulaz u nju moguć je s mosta koji vodi prema državnoj granici.

U tvrđavu je moguće ući za vrijeme događanja poput Kestenijade ili uz prethodnu najavu u Turističkoj zajednici Hrvatske Kostajnice.

U blizini utvrde nalaze se franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog i pravoslavna crkva crkva Sv. Arhangela Mihaila i Gavrila. Crkva sv. Nikole Biskupa, koja je teško stradala u Domovinskom ratu i još nije obnovljena, nalazi se u središtu Hrvatske Kostajnice.

Brdo Djed je izletište iznad Hrvatske Kostajnice, koje je dao pošumiti poznati pedagog Davorin Trstenjak, za vrijeme svoje službe u tome gradu.

Koordinate: 45.221226, 16.547608

Galerija fotografija

: Mjesto pogibije snimatelja Gordana Lederera u Domovinskom ratu na brdu Čukur.

: Tvrđava Zrinski snimljena iz smjera brda Čukur. Snimljeno u kolovozu 2010.

: Tvrđava Zrinski nalazi se na nekadašnjem otoku rijeke Une, jer je riječni rukavac zatrpan sa strane susjedne države.

: Tvrđava Zrinski s istočne strane. Snimljeno u svibnju 2016.

: Tvrđava se postupno obnavlja. Snimljeno u kolovozu 2010.

: Uočljiva je razlika između obnovljenog i onoga dijela tvrđave Zrinski koji čeka obnovu 2010.

: Brdo Djed, ponad naselja Hrvatska Kostajnica, pošumljeno je krajem 19. st. bagremom, smrekom hrastom kitnjakom, borom, kestenom i lipom.

: Učenici i učiteljice OŠ Granešina iz Zagreba posjetili su tvrđavu Zrinski u Hrvatskoj Kostajnici. Snimljeno u lipnju 2013.

: U kulama tvrđave izloženi su povijesni predmeti i prikazi koje tumači kustosica.

: Sa zidina tvrđave vidi se obnovljena crkva sv. Antuna Padovanskog sa samostanom, gdje su izloženi snimci o stradanju ovoga područja u Domovinskom ratu.