Otočac

Iz povijesti

Otočac se spominje u Bašćanskoj ploči iz 1100., zbog povezanosti benediktinskog samostana sv. Mikule u Otočcu i samostana sv. Lucije u Jurandvoru na otoku Krku. Otočac se spominje i 1300. u dokumentu kojim je kralj Karlo II. Anžuvinac darovao Otočac s Gatskom županijom knezu Dujmu Krčkom, kasnije Frankopanu.

Knezovi Frankopani su od Dujma II., Fridrika III., Sigismunda (Žigmunda) do Martina, vladajući nekoliko stoljeća u ovomu području, izgradili obrambene zidine i crkve te poticali kulturu i pismenost. Tako je zahvaljujući Sigismundu Frankopanu osnovana biskupija sv. Nikole u Otočcu, koja je djelovala od 1461. do 1535.

Na rijeci Gackoj postojao je otočić do 18. st. po kojemu je Otočac dobio ime. Na tome je otočiću bila izgrađena utvrda Ottozez s obrambenim zidinama i kulama. Oko utvrde razvilo se naselje na zavoju rijeke Gacke, zaštićeno obrambenim zidovima, kasnije porušenima 1829., od čega se do danas nešto malo očuvalo.

Na tome se provode istraživanja od 2012. pod stručnim vodstvom arheologinje dr. sci. Tatjane Kolak uz arheologe Dubravka Grčevića iz Otočca i Zorislava Horvata.

U Ulici Ante Starčevića vidljive su zidine u visini dva metra s južne strane nekadašnje utvrde. Te su zidine građene lomljenim kamenom, kako se gradilo u 15. st. Na jugoistočnoj strani vidi se malen ostatak pravokutne kule. S druge strane ulice ispod drvene šupe jedva iz zemlje izviru zidovi nekadašnje crkve sv. Marije, koja se prvi put spominje 1501. Uzdignuti kružni prostor oko bivše vojne pekarne ukazuje da su tu nekada stajali kružni zidovi oko kaštela.

Od 16. st. Otočac je bio u sastavu Vojne krajine. Na brdu Fortica je 1619. Vojna krajiška vlast izgradila obrambenu utvrdu. Neki pretpostavljaju kako je moguće da su i u njezinoj izgradnji sudjelovali Frankopani. Danas se i ta utvrda obnavlja.

Izvori

Hrvatska: Turistički vodič, glavni urednik Josip Bilić, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1998., str. 117.
Hrvatski biografski leksikon, 4. sv., glavni urednik Trpimir Macan, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1998.
Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 2006., 8. sv.
www.otocac.hr
www.glasgacke.hr/Rezime prvog arheološkog istraživanja: što krije stari grad Otočac?
www.glasgacke.hr/Utvrda Fortica prvotno templarska kula?

Kako stići do Otočca

Otočac se smjestio u Lici 42 km jugoistočno od Senja i 48 km sjeverozapadno od Gospića u dolini rijeke Gacke.

Dolazimo li iz smjera sjevera, na ulazu u Otočac prije nego prijeđemo stari most preko Gacke, skrenut ćemo iz Ulice Ruđera Boškovića u Ulicu Ante Starčevića.

Zaustavimo se na početku Ulice Ante Starčevića. Zdesna ćemo vidjeti ograđen prostor bivše vojarne gdje stoji vojna pekara. Na tome se mjestu izvode arheološka istraživanja starog grada Ottozeza. Uz među s lijeve strane stoji kameni zid, visok dva metra, koji predstavlja oskudne ostatke staroga frankopanskoga kaštela Ottozez. S druge strane ceste nalazi se drvena šupa uz koju iz zemlje izviru temelji crkve sv. Marije.

Od staroga mosta vidi se druga utvrda na brdu Fortica. Još stotinjak metara vožnje od staroga mosta pa skrenemo u Ulicu Ćirila i Metoda. Na kraju te ulice prijeđemo most podno Đačkoga doma te skrenemo desno do spomenika iza kojega nastavimo pješice na uzvisinu uz križni put. Na vrhu brijega ugledat ćemo ruševine utvrde iz 1619., a nešto niže kapelicu Sedam Žalosti Blažene Djevice Marije.

Koordinate za kaštel Otočac: 44.869563, 15.229062

Galerija fotografija

4 stupca, alt tekst: naziv lokacije, slike smanjiti na 1024px, poveznica na: medijski zapis (samo dodaj slike u ovu dolje galeriji i izbriši postojeću)

: Pretpostavljalo se da se benediktinski samostan sv. Mikule u Otočcu, što se spominje u Bašćanskoj ploči, nalazio na mjestu današnjega župnog dvora, ali je na temelju istraživanja arheologinja dr. sci. Tatjana Kolak tu pretpostavku odbacila.

: Skulpture s likovima znamenitih stanovnika Otočca postavljeni su ispred župne crkve Presvetog Trojstva u Otočcu.

: Spomenik s likom Sigismunda (Žigmunda) Frankopana, dobročinitelja i vlasnika Otočca u 15. st.

: Milan Kranjčević, predsjednik Katedre Čakavskog sabora pokrajine Gacke, smatra da su utvrdu Forticu na brijegu iznad Otočca izgradili templari u 13. st., te da je nakon njihova odlaska utvrda došla u posjed knezova Krčkih Frankopana.

: S uzvisine Fortice pruža se pogled ka zavoju Gacke i starom kamenom mostu iz 1876., gdje se nekada nalazio stari utvrđeni grad Ottozez.

: Stari most jedan je od šest nekadašnjih mostova u Otočcu preko glavnoga i sporednih korita Gacke. U Blizini staroga mosta, na desnoj obali Gacke, stajao je srednjovjekovni neosvojivi Ottozez.

: Uz zgradu napuštene vojne pekare, na mjestu nekadašnjeg kaštela Ottozez, provode se arheološka istraživanja.

: Ostatci kaštela Otočac nalaze se na početku Ulice Ante Starčevića, na mjestu gdje stoji zgrada bivše vojne pekare. U blizini je stari kameni most, gdje se iz Ulice Ruđera Boškovića skreće u Ulicu Ante Starčevića.

: Od kaštela Ottozez, koji je bio izgrađen na otočiću rijeke Gacke, očuvao se dio kamenog zida visine od oko dva metra i dužine nekoliko desetaka metara. Snimljeno u ožujku 2016.

: Nastavak zidina utvrde Otočac, koje predstavljaju granicu između nekadašnjeg vojnog kompleksa i privatnog posjeda. Snimljeno u ožujku 2016.

: Ostatci temelja kapele sv. Marije iz vremena kaštela Otočac nalaze se na suprotnoj strani Ulice Ante Starčevića, ispod drvene šupe.

: Uz ostatke kaštela Otočac nalazi se i drugi most na istom riječnom koritu Gacke. Tu je nekada bilo močvarno poplavljeno područje.

: Rekonstrukcija tlocrta kaštela Otočac (Ottozez) – izvor http://casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-54-2002-07-05.pdf

: Sinac, udaljen 10 km od Otočca, nekada je bio u vlasništvu knezova Frankopana.

: Uz Majerovo vrilo u Sincu, gdje voda izvire iz dubine od stotinu metara s temperaturom od 10°C, rijeka Gacka ima još nekoliko izvora.

: Učenici OŠ Granešina iz Zagreba na izletu „Volim Hrvatsku“ radosno su iz vrela Gacke u Sincu grabili čistu, pitku, studenu vodu.

: Milan Kolanović, mlinar u Sincu, pokazuje posjetiteljima kako se melje zrnje žitarica u njegovu mlinu.

: Od nekadašnjih šezdesetak mlinova na Gackoj u Sincu, danas ih ima tek tri.

: Susretljivi domaćini postavili su klupe u hladu bujnog drveća s pogledom na vrilo Gacke.

: Učenici i učiteljice OŠ Granešina iz Zagreba na izletu „Volim Hrvatsku“ posjetili su u Sincu Vrilo Gacke Majer. Snimljeno u lipnju 2016.

: Mjesto starog grada Otočca. Snimljeno u travnju 2019.

: Mjesto starog grada Otočca.

: Mjesto starog grada Otočca.

: Mjesto starog grada Otočca.

: Mjesto starog grada Otočca.

Interaktivna karta

Topografska karta

izvor arkod.hr