Ozalj

Iz povijesti

Ozalj je srednjovjekovni utvrđeni grad na stijeni iznad Kupe koji je, pretpostavlja se, nastao na temeljima starije utvrde iz 12. st.

Nikola IV. Frankopan kupio je Ozalj od kralja Sigismunda Luksemburgovca 1397. Nasljednici Ozlja nakon smrti Nikole IV. svome su prezimenu Frankopan dodali Ozaljski. Ta loza izumrla je smrću Stjepana IV.

Još su za života Stjepan IV. i njegov šogor Nikola IV. Šubić Zrinski sklopili ugovor o uzajamnom nasljeđivanju. Stjepan je tako 1550. ustupio Ozalj svojoj sestri Katarini, ženi Nikole IV. Šubića Zrinskoga Sigetskog. Tako je Ozalj prešao u ruke Zrinskih. U to je vrijeme grad bio okružen obrambenim zidovima, jarcima i kulama, a ulazilo se u grad pomičnim drvenim mostom. Nikola Zrinski je 1556. izgradio palaču unutar zidina grada. Juraj Zrinski izgradio je ulaznu kulu.

U 17. stoljeću Ozalj je, uz pavlinski samostan u Sveticama, bio značajno središte kulture, tzv. Ozaljski kulturni krug. Pisalo se tu i stvaralo na hrvatskom jeziku, kao spoju tri hrvatska narječja. Književnim radom bavili su se u 17. st. Nikola i Petar Zrinski, Petrova žena Katarina Frankopan, a bio je tu i pavlin Ivan Belostenec koji je dolazio u Svetice radi sastavljanja rječnika Gazophylacium.

U ratu s Turcima Hrvatska se sama borila, štiteći uz svoje interese i interese habsburškog imperija. U strašnim ratnim okolnostima bila je usamljena bez kraljeve pomoći, na koju se bio kralj obvezao. Takav kraljev odnos izazvao je pobunu. Na čelu pobune bili su Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan. Kralj ih je, doznavši za njihove planove, dao pogubiti 1671., a svu njihovu imovinu dao je zaplijeniti i opljačkati.

Izvori

Hrvatska: Turistički vodič, glavni urednik Josip Bilić, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1998., str. 414.
Hrvatski biografski leksikon, 4. sv., glavni urednik Trpimir Macan, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1998.
Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 2006., 8. sv.
Radoslav Lopašić, Oko Kupe i Korane, Matica hrvatska, Zagreb, 1895.
Modruški zbornik, Vol.4-5 No.4-5 Siječanj 2011.
hrcak.srce.hr
www.ozalj-tz.hr

Kako stići do Ozlja

Ozalj je udaljen 17 km sjeverozapadno od Karlovca.

Stari utvrđeni srednjovjekovni grad Ozalj smjestio se na visokoj stijeni iznad rijeke Kupe, nedaleko od središta Ozlja.

Do njega je moguće doći iz Karlovca cestom koja prolazi središtem Ozlja te skreće lijevo u pravcu Slovenije. Od središta Ozlja udaljen je po prilici 1 km.

Lijevo od dvorca, na drugome brijegu, smjestila se crkva sv. Vida, u čijem je dvorištu grob slikarice Slave Raškaj.

Koordinate za stari grad Ozalj: 45.614147, 15.470448

Galerija fotografija

: Rijeka Kupa zrcalo je starome gradu Ozlju, crkvi sv. Vida i lijepome pejzažu. Snimljeno u travnju 2015.

: Obnova dvorca Ozlja odvija se već mnogo godina. Snimljeno u rujnu 2011.

: Ulaz u dvorac Ozalj. Snimljeno u rujnu 2013.

: Ulaz u perivoj kojim je okružen dvorac Ozalj.

: Snažni kameni stupovi podupiru drven most kojim se ulazi u dvorac Ozalj. Snimljeno u rujnu 2013.

: Strmom stazom pod mostom dvorca Ozalj prilazi se Kupi. Tik uz rijeku Kupu željeznička je pruga zbog koje je probijen tunel u stijeni ispod palače Nikole IV. Zrinskoga Sigetskoga.

: Na pročelju ulazne kule ozaljskoga dvorca stoji grb Družbe braće hrvatskoga zmaja, koja ondje ima svoje sjedište.

: Slikovita obavijest o nastanku dvorca Ozalj te njegovim vlasnicima.

: Pogled na ulaznu kulu dvorca Ozalj s dvorišne strane, koju je izgradio Juraj IV. Zrinski 1599..

: U obnovljenoj zgradi dvorca Ozalj nalaze se muzej i knjižnica. Snimljeno u rujnu 2011.

: Stari grb Frankopana uklesan na kamenoj ploči.

: Dvorište kaštela Ozalj.

: Iz povišenoga dvorišta staroga grada Ozlja pogled se pruža na rijeku Kupu. Snimljeno u rujnu 2011.

: Crkva sv. Vida smjestila se na susjednom brijegu.

: Bočna zgrada dvorca Ozalj također se priprema za obnovu.

: U kapeli dvorca Ozalj započeta je restauracija. Snimljeno u rujnu 2016.

: Detalj sa zgrade gdje je smješten muzej Ozalj. Među izlošcima muzeja su predmeti što su pripadali obiteljima Zrinski i Frankopan, tu je i Gazophylacium Ivana Belostenca te akvareli slikarice Slave Raškaj.

: Palača Nikole IV. Zrinskoga unutar zidina ozaljske utvrde, kasnije je prozvana „Žitnica“. U njoj su se odvijale obiteljske svadbene svečanosti, a ondje su bila i napisana znamenita djela poput „Putni tovaruš“ Katarine Frankopan Zrinski, prepjeva „Adrianskoga mora sirena“ Petra Zrinskoga te „Gartlic za čas kratiti“ Frana Krste Frankopana.

: Ulaz u palaču Nikole IV. Zrinskoga Sigetskoga.

: Nad ulaznim vratima u palaču Nikole IV. Zrinskoga zapisano je: NICO.CO.ZR.1556 (Nicolaus comes Zriniensis 1556. što znači: Nikola grof Zrinski 1556). Snimljeno u rujnu 2016.

: Palača Nikole IV. Zrinskoga izgrađena je na kamenitoj stijeni iznad rijeke Kupe. Danas je u njoj uređen vidikovac na drugom katu, a postupno se obnavljaju i druge prostorije. U prizemlju su bile spavaće sobe i dnevni boravak s kaminima i freskama, a u katu dvorana za svečanosti.

: Moguće se popeti na vidikovac staroga grada Ozlja.

: Pogled s vidikovca daje još ljepšu sliku Kupe.

: Nakon obnove prednje fasade dvorca Ozalj moguće je obići utvrdu i s prednje strane odakle se vide stara Munjara i nova Hidroelektrana na Kupi.

: Uređeni prostor s klupama pred obnovljenom prednjom fasadom dvorca Ozalj pružaju ugodan ugođaj za odmor.

: Snimak staroga Ozlja iz knjige Oko Kupe i Korane Radoslava Lopašića iz 1895.

: Na crkvi sv. Vida u Ozlju stoji ploča na spomen Ivanu Belostencu, suvremeniku Katarine Frankopan i Petra Zrinskoga, s kojima je djelovao u Ozaljskom kulturnom krugu.

: Ispred crkve sv. Vida, nedaleko od staroga grada Ozlja, nalazi se grob Slave Raškaj rođene u Ozlju.

Interaktivna karta

Topografska karta

izvor arkod.hr