Iz povijesti

Ozalj je srednjovjekovni utvrđeni grad na stijeni iznad Kupe koji je, pretpostavlja se, nastao na temeljima starije utvrde iz 12. st.

Nikola IV. Frankopan kupio je Ozalj od kralja Sigismunda Luksemburgovca 1397. Nasljednici Ozlja nakon smrti Nikole IV. svome su prezimenu Frankopan dodali Ozaljski. Ta loza izumrla je smrću Stjepana IV.

Još su za života Stjepan IV. i njegov šogor Nikola IV. Šubić Zrinski sklopili ugovor o uzajamnom nasljeđivanju. Stjepan je tako 1550. ustupio Ozalj svojoj sestri Katarini, ženi Nikole IV. Šubića Zrinskoga Sigetskog. Tako je Ozalj prešao u ruke Zrinskih. U to je vrijeme grad bio okružen obrambenim zidovima, jarcima i kulama, a ulazilo se u grad pomičnim drvenim mostom. Nikola Zrinski je 1556. izgradio palaču unutar zidina grada. Juraj Zrinski izgradio je ulaznu kulu.

U 17. stoljeću Ozalj je, uz pavlinski samostan u Sveticama, bio značajno središte kulture, tzv. Ozaljski kulturni krug. Pisalo se tu i stvaralo na hrvatskom jeziku, kao spoju tri hrvatska narječja. Književnim radom bavili su se u 17. st. Nikola i Petar Zrinski, Petrova žena Katarina Frankopan, a bio je tu i pavlin Ivan Belostenec koji je dolazio u Svetice radi sastavljanja rječnika Gazophylacium.

U ratu s Turcima Hrvatska se sama borila, štiteći uz svoje interese i interese habsburškog imperija. U strašnim ratnim okolnostima bila je usamljena bez kraljeve pomoći, na koju se bio kralj obvezao. Takav kraljev odnos izazvao je pobunu. Na čelu pobune bili su Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan. Kralj ih je, doznavši za njihove planove, dao pogubiti 1671., a svu njihovu imovinu dao je zaplijeniti i opljačkati.

Izvori

  • Hrvatska: Turistički vodič, glavni urednik Josip Bilić, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1998., str. 414.
  • Hrvatski biografski leksikon, 4. sv., glavni urednik Trpimir Macan, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1998.
  • Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 2006., 8. sv.
  • Radoslav Lopašić, Oko Kupe i Korane, Matica hrvatska, Zagreb, 1895.
  • Modruški zbornik, Vol.4-5 No.4-5 Siječanj 2011.
  • hrcak.srce.hr
  • www.ozalj-tz.hr

Kako stići do Ozlja

Ozalj je udaljen 17 km sjeverozapadno od Karlovca.

Stari utvrđeni srednjovjekovni grad Ozalj smjestio se na visokoj stijeni iznad rijeke Kupe, nedaleko od središta Ozlja.

Do njega je moguće doći iz Karlovca cestom koja prolazi središtem Ozlja te skreće lijevo u pravcu Slovenije. Od središta Ozlja udaljen je po prilici 1 km.

Lijevo od dvorca, na drugome brijegu, smjestila se crkva sv. Vida, u čijem je dvorištu grob slikarice Slave Raškaj.

Koordinate za stari grad Ozalj: 45.614147, 15.470448

Galerija fotografija

Interaktivna karta

Topografska karta

Ozalj-topografska karta

izvor arkod.hr