Iz povijesti

Nakon smrti Nikole IV. Frankopana 1432. došlo je među braćom do razmirica oko nasljedstva.

Kralj Sigismund, koji je bio oženjen Barbarom Celjskom, počeo je Frankopanima oduzimati posjede umanjujući im na taj način moć. Tako je od Frankopana tražio da neke svoje posjede predaju grofu Ulriku II. Celjskom i knezovima Zrinskim.

Nakon smrti Ivana VI. Frankopana 1436., protivnika i bundžije protiv kralja Sigismunda, njegova je udovica Katarina bila prisiljena 1437. banu Matku Talovcu predati neke posjede i preseliti se sa sinom Jurjem I. Cetinskim (spominje se 1449.-66.) u Rmanj na Uni.

Manastir Rmanj u BiH izgradili su Katarina Branković, kći srpskog despota Đurđa Brankovića i njezin muž Ulrik II. Celjski, sin Elizabete Frankopan i Fridrika II. Celjskoga.

Pretpostavlja se da je Rmanj dobio ime po Katarininu sinu Hermanu III., koji je umro mlad zbog bolesti, te mu je majka u spomen dala podići manastir.

U blizini manastira nalazi se okrugla kula u ruševnu stanju, koja je u srednjem vijeku bila dijelom utvrde Rmanj i pripadala je Frankopanima.

Izvori

Kako stići do crkve Sv. Jovana Zlatoustog

Rmanj se nalazi u BiH, južno od Bihaća, u Martin Brodu, u Nacionalnom parku Una.

Manastir Rmanj i ruševna okrugla kula utvrde Rmanj nalaze se u trokutu između dviju rijeka, gdje rječica Unac utječe u Unu.

Neugledni ostatci utvrde Rmanj izdižu se iz kukuruzišta i livade i vide se s desne strane ceste koja se uspinje od manastira.

U rijetko lijepoj prirodi svakako treba predahnuti uz raskošne slapove rijeke Une. Posebno su lijepi slapovi Štrbački buk, do kojega vode putokazi.

Koordinate za crkvu Jovana Zlatoustog: 44.492913, 16.143260
Koordinate za kulu staroga grada Rmanj, BiH: 44.492836, 16.141712

Galerija fotografija

Interaktivna karta

Topografska karta

Rmanj - topografska kartaizvor arkod.hr