Iz povijesti
Stari utvrđeni srednjovjekovni grad Slunj prvi put se spominje 1323., kada je hrvatsko-ugarski kralj Karlo I. Robert darovao župu Drežnik sa Slunjom Dujmu knezu Krčkom, budućem Frankopanu. Smatra se da je već tada ondje postojala utvrda.
Pavao Zrinski je od 1390. kraće vrijeme bio vlasnikom Slunja, da bi Slunj kasnije opet prešao u ruke Frankopana. Na temelju podjele naslijeđenih obiteljskih dobara 1449., Slunj je postao sjedištem Frankopana Slunjskih sve do 1579., kada je izumrla ta loza Frankopana.
U sustav Vojne krajine Slunj je ušao 1579. zbog čestih turskih napada, a njezin kapetan bio je od 1579. senjski kapetan Petar Zrinski.
Od stare slunjske utvrde do danas očuvale su se dvokatne zidine, koje zatvaraju prostor s tlocrtom nepravilna šesterokuta. U zidine su nekada bile ugrađene četiri polukule, a uz njih je stajao i toranj.
U Slunju se u crkvi Presvetog Trojstva čuva nadgrobna ploča Jurja Frankopana iz 1553. s grbom Frankopana.
Izvori
- Hrvatska: Turistički vodič, glavni urednik Josip Bilić, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1998., str. 428.
- Hrvatski biografski leksikon, 4. sv., glavni urednik Trpimir Macan, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1998.
- Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 2008., 10. sv.
- www.enciklopedija.hr
- www.muzej-senj.hr/senjski-zbornik [pdf]
- www.slunj-crkva.hr/pogled-u-proslost-slunja
Kako stići do Slunja
Slunj se nalazi na udaljenosti od 53 km južno od Karlovca, u Karlovačkoj županiji.
Stari grad Slunj lako ćemo pronaći. Prolazeći glavnom prometnicom, Ulicom braće Radić, kroz Slunj, vidjet ćemo utvrdu Slunj na uzvisini iznad desne obale Slunjčice. Rijeka Slunjčica se nedaleko od staroga grada Slunja, u Rastokama, ulijeva u Koranu.
S Trga Zrinskih i Frankopana, u središtu Slunja, silazi Frankopanska ulica koja preko mostića prelazi Slunjčicu i dovodi nas do same utvrde Slunj.
Uz glavnu slunjsku prometnicu, nasuprot utvrdi, izgrađeno je proširenje gdje se moguće zaustaviti i s klupe pogledati utvrdu Slunj, okruženu lijepim krajolikom.
Koordinate za utvrdu Slunj: 45.117501, 15.588020
Galerija fotografija
-
- Župna crkva Presvetog Trojstva u Slunju
-
- Nadgrobna ploča Jurja Frankopana iz 1553. nalazi se u franjevačkoj crkvi Presvetog Trojstva u Slunju, na zidu s lijeve strane od ulaza.
-
- U prošlosti se Slunj nazivao Slovinj i Slovin. Snimljeno u travnju 2013.
-
- Znameniti vlasnici staroga grada Slunja bili su Juraj i Franjo Frankopan Slunjski, žestoki borci protiv turskih osvajača. Snimljeno u travnju 2013.
-
- Rijeka Slunjčica mirno vijuga u podnožju staroga grada Slunja.
-
- Uska asfaltirana cesta nasuprot crkvi Presvetog Trojstva spušta se ka Slunjčici a zatim se, prijelazom preko rijeke, penje do staroga grada i nastavlja do ceste koja ide ka Furjanu.
-
- Obnovljen drveni most preko Slunjčice prema starom gradu Slunju.
-
- Prvi dokument, u kojemu se spominje Slunj potječe iz 1390. U njemu krčki knez Ivan daje u zakup Slunj zajedno s Tržićem knezu Pavlu Zrinskomu. Snimljeno u kolovozu 2016.
-
- Godine 1449. na diobi Slunj prelazi u ruke Frankopana: dobio ga je knez Dujam, od kojeg će poteći loza Frankopana Slunjskih. Snimljeno u kolovozu 2016.
-
- Juraj, sin kneza Dujma, naslijedio je Slunj i posjede Frankopana Cetinskih pa je bio domaćin Cetinskog sabora 1. siječnja 1527.
-
- . Frankopani Slunjski držali su stari grad Slunj do 1572., kada je izumrla njihova grana obitelji. Snimljeno u kolovozu 2011.
-
- Snimljeno u travnju 2013.
-
- Snimljeno u kolovozu 2016.
-
- Prostor unutar zidina staroga grada Slunja koji se postupno obnavlja. Snimljeno u travnju 2013.
-
- Snimljeno u kolovozu 2016.
-
- S ruševina staroga grada vidi se rijeka Slunjčica i uska, zavojita cesta, kojom se iz središta Slunja prijelazom preko drvenog mosta stiže do utvrde.
-
- Snimljeno u travnju 2007.
-
- Nedaleko od utvrde Slunj nalazi se romantično mjestance Rastoke, poznato po mlinicama na brojnim slapićima rijeke Slunjčice.
-
- Kupalište na Korani, koje pruža ljetno osvježenje, u blizini je utvrde Slunj i ušća Slunjčice u Rastokama.
-
- Gorska služba spašavanja odabrala je za vježbu mjesto u Rastokama, gdje splet slapova i slapića rijeke Slunjčice skakuće preko stijena i žuri se uliti u rijeku Koranu.
Interaktivna karta
Topografska karta
izvor arkod.hr
[…] Literatura: Dr. Rudolf Horvat: Posljednji knez Slunjski, ViP, Slunj, 2005. Dr. Milan Kruhek: Cetin, grad izbornog sabora Kraljevine Hrvatske 1527., Karlovačka županija 1997. Toma Žalac: Rastoke, Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture, Zagreb, 1990. Milan Kruhek i Zorislav Horvat: Stari grad Slunj, Mala biblioteka zaštite spomenika kulture Hrvatske, Zagreb, 1993. Mile Bogović: Slunjski kraj i njegova crkva u prošlosti i sadašnjosti, Og grafika, Ogulin, 2015. Vjekoslav Klaić Povijest Hrvata, knjiga 5., Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1975. Željko Holjevac: Frankopani – slavni hrvatski plemićki rod, u: Meridijani , god. 6 (2005.), br. 91, str. 78.-84. https://hr.wikipedia.org/wiki/Franjo_I._Frankapan_Slunjski https://hr.wikipedia.org/wiki/Obiteljsko_stablo_knezova_Frankopana https://hr.wikipedia.org/wiki/Frankapani http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=20427 http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6290 https://lako.com.hr/2017/04/04/slunj/ […]