Iz povijesti

Na Smolčem vrhu su u 15. st na frankopanskom posjedu, uz kuriju, postojale tri crkvice sv. Marije, sv. Margarete i sv. Katarine te je po njima mjesto prozvano Svetice.

Frankopani su, dok su bili vlastela u Ozlju, jako poštovali Svetice. Oni su bili zaštitnici crkava, graditelji samostana, gajili su simpatije za glagoljaše. Osobito su se tu isticali Stjepan IV. Frankopan Ozaljski i sestra mu Katarina, udata za bana Nikolu Šubića Zrinskoga. Katarina je darovala pavlinima u Sveticama obližnje selo Breznik i šumu Bukov vrh. Stjepan je oporučno 1572. tražio da ga pokopaju „u crikvi blažene dive Marie na Smolču vrhu, ka se zove Svetica.“ Crkva sv. Marije na Smolčem vrhu građena je novcem posljednjih Frankopana Ozaljskih.

Nakon što su Turci protjerali pavline iz samostana u Kamenskom 1626., pavlini su se preselili u Svetice na poziv biskupa Petra Domitrovića, skrbnika Nikole i Petra, maloljetnih sinova Jurja Zrinskoga. Ivan Belostenec, kao prvi prior toga samostana, dao je izgraditi 1627. pavlinski samostan i preurediti crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije na temeljima crkve sv. Marije uz novčanu potporu Zrinskih. Nakon što su braća Petar i Nikola Zrinski podijelili imanja 1638., Petar je dobio Ozalj i crkvu Majke Božje Svetičke te je dopustio pavlinima ubirati sav prihod sa svetičkih imanja.

Samostan i crkva teško su bili stradali 1921. u požaru, a njihova temeljita obnova započela je tek devedesetih godina dvadesetog stoljeća te traje i dalje.

U blizini Svetica se na proplanku iznad naselja Svetičko Hrašće očuvao dvor Hrašće iz 1547., kurija Nikole Zrinskoga Sigetskoga. Do danas je ta kurija promijenila nekoliko vlasnika pa tako i prvotni izgled.

Zanimljivost

Ivan Belostenec rodio se u Varaždinu oko 1594. U pavlinski red stupio je 1616. u Lepoglavi. Nakon studija u Beču i u Rimu obnašao je visoke položaje u pavlinskom redu te je služio u Sveticama, u Svetoj Heleni kod Lepoglave, u Čakovcu i u Crikvenici. U Lepoglavu se vratio 1663. i u njoj je boravio sve do svoje smrti 1675.

Ivan Belostenec je gotovo cijeli svoj život pisao latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski rječnik Gazophylacium. Hrvatsko-latinski rječnik sadrži 40 000 latinskih natuknica, a hrvatsko-latinski ima 25 000 natuknica. Smrt ga je prekinula u radu te nije uspio dovršiti svoj leksikografski rad. Nedovršeni rukopis rječnika stajao je 65 godina u lepoglavskom samostanu nakon njegove smrti te je, nakon dovršenja zahvaljujući Andriji Mažaru i Jeronimu Orloviću, objavljen 1740. u Zagrebu. To je djelo značajno jer su u njemu prikupljene hrvatske riječi iz triju hrvatskih narječja. Rječnik Gazophylacium čuva se u ozaljskom muzeju.

Izvori

Kako stići do crkve i pavlinskog samostana Svetice

Svetice se nalaze nedaleko od Ozlja u Karlovačkoj županiji.

Iz Karlovca krenemo cestom prema Ozlju. Prijeđemo most preko rijeke Kupe u Gornjem Pokuplju. Nastavimo ravno. Između mjesta Mali Erjavec i Slapno skrenemo lijevo za Svetice. Cesta je uska i zavojita. Na ulazu u Svetice putokaz nas vodi do pavlinskog samostana i crkve Rođenja Blažene Djevice Marije na vrhu brijega Svetice. Po prilici su Svetice od Karlovca udaljene oko 15 km.

Koordinate za crkvu i pavlinski samostan Svetice: 45.586173, 15.453796

Galerija fotografija

Interaktivna karta

Topografska karta

Svetice - topografska kartaizvor arkod.hr