Bosiljevo

Iz povijesti Bosiljeva

Bosiljevo je srednjovjekovni utvrđeni grad nepravilna tlocrta. Prvi put spominje se 1334. kao župa. Srednjovjekovna utvrda Bosiljevo bila je u posjedu knezova Frankopana od 1461. do 1671. Kasniji vlasnici Bosiljeva bili su Erdody, Auersperg, grof Nugent-Westmeath te Cosulic.

U Bosiljevu je 1625. rođena grofica Ana Katarina Frankopan. Otac joj je bio Vuk II. Krsto Frankopan (1589.-1652.), zapovjednik Karlovačkoga generalata. On je nedaleko od Bosiljeva, na Gradišću, utemeljio 1531. dominikanski samostan. Sada je ondje barokna kapela Uznesenja Blažene Djevice Marije iz 18. st.

Katarinin otac ženio se tri puta, a Uršula Inhofer bila je njezina majka. Katarina se udala za Petra Zrinskoga 27. 10. 1641. u Karlovcu te je s njim imala četvoro djece.

Ana Katarina napisala je Putni tovaruš 1461. sa željom da se više čitaju hrvatske knjige umjesto njemačkih. Nakon sloma Zrinsko-frankopanske urote bečki dvor, ne samo što je kaznio urotnike smrću, već je pogubio ili doživotno zatočio sve ostale članove obitelji Zrinski i Frankopan te je oduzeo sve njihove posjede.

Ana Katarina Frankopan Zrinski umrla je 16. studenoga 1673. u samostanu u Gracu.

Izvori

Hrvatska: Turistički vodič, glavni urednik Josip Bilić, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1998., str. 366.
Hrvatski biografski leksikon, 4. sv., glavni urednik Trpimir Macan, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1998.
Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 2000., 2. sv.
http://hrcak.srce.hr/
http://www.enciklopedija.hr/
http://www.prilisce.hr/

Kako stići do Bosiljeva

Bosiljevo je selo smješteno 29 km jugozapadno od Karlovca, na nadmorskoj visini od 190 m nm. Do njega se može doći starom cestom Lujzijanom, što spaja Karlovac i Rijeku. Nakon prijelaza mosta preko rijeke Dobre u Jarčem Polju, nakon stotinjak metara skreće se lijevo na sporednu cestu koja se blago spušta i koja vodi ka Bosiljevu.

Galerija fotografija

: U starom se gradu Bosiljevu sedamdesetih godina prošloga stoljeća na subotnjim zabavama oko ponoći pjevalo U boj, u boj. Snimljeno u srpnju 2011.

: Sav je interijer ovoga, nekad bogatijega dvorca, pokraden. Snimljeno u svibnju 2016.

: Sedamdesetih je godina dvadesetoga stoljeća dvorac Bosiljevo još bio u dobrom stanju. Snimljeno u travnju 2008.

: Devedesetih godina prošloga stoljeća, u vrijeme privatizacije, stari grad Bosiljevo trebao je postati hotel s četiri zvjezdice. Snimljeno u travnju 2008.

: Dvorac Bosiljevo propada uslijed prokišnjavanja i vlage. Snimljeno 2008.

: U kapeli sv. Ane, koja je nekada bila bogato opremljena, danas više nema ničega.

: Visoke zidine oko dvorca Bosiljevo.

: Kraljevska je komora nakon Zrinsko-frankopanske urote dvorac Bosiljevo dodijelila Nikoli III. Erdödyju, neprijatelju Zrinskih i Frankopana.

: Neko je vrijeme nakon Urote upravitelj bosiljevačkoga imanja bio plemić Ivan Kukuljević Sakcinski. Snimljeno u svibnju 2011.

: Frankopanski dvorac snimljen sa sjeveroistoka u studenome 2017.

: Zapuštena šetnica na padini niže od dvorca Bosiljevo.

: Sažetak povijesti staroga grada Bosiljeva

: Prilikom posljednjega našeg posjeta Bosiljevu u studenome 2017. primijetili smo znakove obnove.

: Obnovljena zapadna kula dvorca Bosiljevo. Snimljeno u studenome 2017.

: Bosiljevo. Snimljeno u studenome 2017.

: Obnovljena je kapela sv. Ane u dvorcu Bosiljevu. Snimljeno u studenome 2017.

: Dvorac Bosiljevo unutar zidina.

: Snažan mlaz svježe pitke vode izvire u podnožju brežuljka na kojemu je smješten stari grad Bosiljevo.

: Kapela Uznesenja Blažene Djevice Marije iz 18. st., na brdu Gradišću jugoistočno od Bosiljeva, gdje je nekada stajao dominikanski samostan, što ga je dao izgraditi Vuk II. Krsto Frankopan. Snimljeno u svibnju 2016.

: Prilikom obilaska kapele Uznesenja Blažene Djevice Marije na brdu Gradišće nismo naišli na ostatke dominikanskog samostana. Snimljeno u studenome 2017.