Iz povijesti Smatra se da su Novi dvori zaprešićki izgrađeni 1611. kao drvena kurija u susedgradsko--stubičkom vlastelinstvu. Zrinski, koji su u 17. st. imali kuriju Stari dvor unutar susedgradsko-stubičkog vlastelinstva, bili su prvi vlasnici Novih dvora zaprešićkih. Nakon pogibije Petra Zrinskog 1671. Novi dvori došli su u posjed obitelji Čikulini, koja je kupovala feudalne [...]
Iz povijesti Obitelj Zrinski posjedovala je kaštel Vrbovec od sredine 16. st. sve do 1709., kada je prešao u ruke plemićke obitelji Patačić. Ban Petar Zrinski, koji je stradao kao urotnik u Bečkom Novom Mjestu, rodio se u Vrbovcu 6. lipnja 1621. Od kaštela koji je nekada ondje stajao, do danas se jedino očuvala [...]
Iz povijesti Karlovca Utvrda Karlovac izgrađena je u drugoj polovici 16. st. u obliku šesterokutne zvijezde na posjedu Zrinskih, u poplavnom području između Kupe i Korane, radi obrane od Turaka. Karlo II. Štajerski, zapovjednik Hrvatske krajine, dao je izgraditi utvrdu Karlovac, koja je po njemu dobila ime. Karlo II. Štajerski bio je treći i [...]
Čakovec je srednjovjekovni grad koji se već spominje 1328. Kralj Ferdinand I. Habsburški je godine 1546. darovao Međimurje Nikoli IV. Šubiću Zrinskom Sigetskom (1508.-1566.) kao nadoknadu za potrošena sredstva u obrani zemlje od Turaka. Nikola IV. Zrinski je, preuzevši posjed, izgradio Čakovec kao novu utvrdu s bedemima, kulama i šancima te renesansni dvorac.
Iz povijesti Čabra Čabar se prvi put spominje u Grobničkom urbaru grofa Petra Zrinskoga iz 1642. stoga se Petar Zrinski smatra njegovim utemeljiteljem. U Čabru su živjeli kmetovi grada Grobnika. U okolici Čabra bili su rudnici željezne rude pa je Petar Zrinski u Čabru 1651. izgradio talionicu željeza, kovačnicu i vlastelinski kaštel. Gospodarski napredak [...]
Na prostoru današnjeg Broda na Kupi postojalo je naselje već u 14. st. uz most preko Kupe, koji je povezivao frankopanske posjede u Gorskom kotaru s Kranjskom.
Bosiljevo je srednjovjekovni utvrđeni grad nepravilna tlocrta. Prvi put spominje se 1334. kao župa. Srednjovjekovna utvrda Bosiljevo bila je u posjedu knezova Frankopana od 1461. do 1671. Kasniji vlasnici Bosiljeva bili su Erdody, Auersperg, grof Nugent-Westmeath te Cosulic.
